Više od 75 stranih naučnika istraživalo rijeku Unu: Ovakvo bogatstvo teško je pronaći bilo gdje u Evropi, ali sve može uništiti divlja gradnja

Više od 75 naučnika iz različitih evropskih zemalja posljednjih dana istraživalo je područje rijeke Une, jednog od najvrjednijih prirodnih bogatstava Bosne i Hercegovine. Rezultati ekspedicije pokazali su da se na ovom prostoru nalazi izuzetno bogat i rijedak živi svijet, uključujući vrste koje se rijetko mogu pronaći na drugim lokacijama.
U istraživanju su učestvovali stručnjaci iz različitih oblasti prirodnih nauka, a cilj je bio bolje razumjeti i valorizirati prirodne vrijednosti ovog područja.
Biolog i istraživač podzemnog svijeta Dušan Jelić ističe da je upravo jedinstven spoj prirodnih karakteristika razlog zbog kojeg je Una privukla toliko veliko interesovanje naučne zajednice.
"Una je samo jedna. Teško je naći drugo mjesto na kojem se susreću kontinentalna i djelimično mediteranska klima, fenomen Dinarskog krša i rijeke koje stvaraju predivne sedrene barijere. Upravo zbog toga ovo područje privlači veliki broj naučnika iz cijele Evrope", rekao je Jelić.
Prema njegovim riječima, zajednički cilj istraživanja bio je da se bogatstvo Une što bolje dokumentuje i da se dodatno ukaže na potrebu njegovog trajnog očuvanja.

Gotovo svakodnevno otkrivali nešto novo
Jelić, koji se bavi istraživanjem podzemlja i ronjenjem u pećinama, kaže da ga je tokom ekspedicije najviše iznenadilo to što su istraživači gotovo svakodnevno pronalazili nove vrijedne nalaze.
"Skoro svaki dan, gdje god smo se okrenuli, pronašli smo nešto novo", kazao je.

Među zanimljivijim otkrićima izdvaja pronalazak riječnog račića iz roda Sphaeromides, vrste koja je uglavnom vezana za područja bliža Jadranskom moru.
"Postojale su indicije da se nalazi i na području Une, ali to nikada nije bilo potvrđeno. Sada smo uspjeli pronaći prve primjerke, što predstavlja važnu potvrdu za buduća istraživanja", rekao je Jelić.
Čovječja ribica kao pokazatelj zdravog ekosistema
Posebnu pažnju istraživača privukle su populacije čovječje ribice, jedne od najpoznatijih i najrjeđih vrsta podzemnog svijeta.
"Moj glavni interes je čovječja ribica i pronašli smo velike i zdrave populacije koje predstavljaju osnovu za dugoročni monitoring. Ako su takve ikonične vrste u dobrom stanju, onda znamo da je i cijeli ekosistem zdrav", pojasnio je Jelić.

Dodao je da mnogi nisu svjesni koliko je Bosna i Hercegovina značajna za očuvanje ove vrste.
"Najveća populacija čovječje ribice nalazi se upravo u Bosni i Hercegovini, gledajući broj lokaliteta i veličinu populacija. Italija ima manji dio, Slovenija nešto veći, Hrvatska također, ali Bosna i Hercegovina ima najveću populaciju", istakao je.
Prema njegovim riječima, čovječja ribica može se posmatrati kao svojevrsni indikator kvaliteta okoliša.
"Nema čiste vode, nema ni čovječje ribice. Zato je ona garancija da se radi o zdravom i očuvanom sistemu", rekao je.
Divlja gradnja među najvećim prijetnjama
Iako su rezultati istraživanja pokazali da je Una i dalje izuzetno vrijedan i očuvan ekosistem, stručnjaci upozoravaju da postoje ozbiljne prijetnje koje bi mogle ugroziti njeno stanje.
Aktivista za zaštitu okoliša Robert Oroz kao najveće probleme izdvaja nekontrolisanu gradnju i širenje turističkih sadržaja uz samu rijeku.
"Una je zaista prelijepa rijeka i sada imamo još više argumenata za takvu tvrdnju. Međutim, najveća prijetnja je divlja gradnja, zatim brojni kanalizacioni ispusti, ali i ekspanzija turizma posljednjih godina", rekao je Oroz.

Ističe da turizam može postati prijetnja upravo onome zbog čega ljudi dolaze na Unu.
"Ako se grade objekti na obalama rijeke, betonira obala i devastira korito, nakon određenog vremena to više neće biti ista rijeka i neće biti razloga da turisti dolaze", upozorio je.
Potreban održiv pristup
Oroz smatra da turizam može biti važna razvojna šansa za lokalne zajednice, ali samo ukoliko se razvija na održiv način.
"Turizam je poželjna privredna grana koja ljudima omogućava zaradu, ali mora biti održiv. Ne smije uništavati prirodu zbog koje je nastao", rekao je.
Kao primjere dobre prakse navodi gradnju izvan riječnog pojasa, smanjenu upotrebu betona te adekvatne sisteme za prečišćavanje otpadnih voda.
"Svaki beton na obalama rijeke uništava rijeku. To je kao karcinom. Ljudi žele urediti svoj dio obale i zaštititi vlastito dvorište, ali tako, korak po korak, uništava se cijelo korito rijeke", zaključio je Oroz.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare